Download http://bigtheme.net/joomla Free Templates Joomla! 3
vjetroelektrane

Hoće li BiH realizovati dogovorene milionske investicije u energetski sektor?

BiH je plodno tlo za razne investicije, a naročito kada je u pitanju energetski sektor. U narednom periodu planirana je realizacija projekata iz oblasti proizvodnje energije vrijedna nekoliko stotina miliona KM. Ipak, da bi svi projekti bili sprovedeni do kraja BiH mora obezbijediti uslove za to, kako ne bi plaćali kaznene penale.

Koliko investitori iz cijelog svijeta žele investirati u BiH i iskoristiti prirodne potencijale naše zemlje pokazao je i nedavno završeni Sajam privrede u Mostaru, gdje su dogovoreni brojni značajni projekti.

Važnu ulogu u projektima sa stranim investitorima ima Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), koja je na sajmu u Mostaru ostvarila značajne kontakte sa privrednicima iz Kine, Tajvana, Turske i Italije.

“Na osnovu iskazanog interesa investitora i atraktivnosti investicijskih raspoloživih projekata u BiH, najviše nade polažemo u energetske projekte Kongora, Miljevina, Kakanj – Blok 8, Bugojno, Tuzla – Blok 7, jer su po vrijednosti trenutno najveći, te nekoliko projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana. Kada je riječ o vjetroenergiji potpisan je Memorandum o razumijevanju između kompanije ‘Gradina’ iz Tomislavgrada i kineskih kompanija China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China-Africa Investment and Development Corporation (CAIDC) s ciljem izgradnje vjetroelektrane na području općine Tomislavgrad, vrijedne oko 150 miliona eura”, istakli su za Klix.ba iz FIPA-e.

Kompanija “Capital group” iz Turske već je započela investiciju u oblasti solarne energije u Hercegovini, a riječ je o projektima solarne električne energije u vrijednosti 300 miliona KM. U tom projektu želi učestvovati i italijanska firma “MegaCell”.

Pored toga u planu je izgradnja prvog vjetroparka u Republici Srpskoj na lokalitetu Trusina kod Nevesinja najavljena je za maj mjesec ove godine. Vrijednost projekta je 65 miliona eura.

U okviru Međunarodnog sajama u Mostaru 2016. godine potpisan je ugovor za izgradnju vjetroelektrane Mesihovina između konzorcija Siemens i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Konzorcija ABB d.o.o. Hrvatska i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar vrijednosti 72 miliona eura. Radovi počinju odmah, dok se završetak projekta očekuje krajem 2017. godine, odnosno početkom 2018. godine.

Za uspješnu realizaciju takvih projekata nekada novac nije najveći problem, već (ne)učinkovitost domaćih institucija. Najbolji primjer za to je vjetroelektrana Mesihovina kod Tomislavgrada, za koju je još 2012. godine postavljen kamen temeljac. Za taj projekat uzet je kredit od njemačke banke za razvoj KwF u iznosu od 71 milion eura. Plan je bio da se sredstva iskoriste do kraja 2013. godine, ali je taj rok probijan dva puta. Cijena dosadašnjih odlaganja je to što je BiH KwF banci, od koje je podignut kredit, platila 768 hiljada eura naknade zbog nepovlačenja sredstava.

Ukoliko se uzima kredit kod EBRD-a ili Svjetske banke po povoljnijim kamatnim stopama ili nekim posebnim uvjetima, traže se određeni kriteriji koji se moraju ispuniti da bi se dobio kredit.

“Naš najveći problem jeste ustvari nedostatak dobro pripremljenih investicijskih projekata. Ukoliko ne budemo brže radili na pripremi investicijskih projekata, doći ćemo u situaciju da nemamo šta ponuditi investitorima. Recimo da u određenim sektorima, koji su inače slabo razvijeni, mi nemamo uopće pripremljenih projekata koji bi doprinijeli razvoju tog istog sektora. Ne postoji vizija razvoja i pronalaska rješenja za poboljšanje stanja. Još uvijek stagniramo u pojedinim sektorima, a opravdanje nam je za sve da nemamo novca i da je neko drugi kriv”, naglašavaju iz FIPA-e.

Među projektima koji su započeti ili koji su u planu treba izdvojiti investiciju “MDD grupe” u Nevesinju u oblasti poljoprivrede, zatim investicije iz Austrije u povećanje proizvodnje u Bimalu u Brčkom.

Kompanija Swisslion je najavila izgradnju turističkog kompleksa “Grad sunca” u Trebinju, a za izgradnju prve faze je obezbjeđeno 20 miliona eura, te je osnovana kompanija “Swisslion Grande”.

Osim toga po najavi vlasnika projekta “Buroj Ozone”, realizacija investicije izgradnje turističkog grada u Trnovu početi će u maju mjesecu ove godine.

Sve to govori da postoji zainteresiranost stranih investitora za ulaganje u BiH, te da novac nije najveći problem, ali jedna stvar je jasna, BiH mora obezbijediti uslove i projekte realizirati na vrijeme i do kraja. Na taj način otvorit će se put novim investicijama, a BiH će postati još primamljivija destinacija stranim ulagačima.

klix.ba