Download http://bigtheme.net/joomla Free Templates Joomla! 3
sc

Intervju /Svetlana Cenić: Ovdje narod nema grama samopoštovanja i hrabrosti da bar ne ljubi ruke koje ih pljačkaju

Vlasti u BiH su sa radošću najavili da će zadužiti građane ove zemlje za milijardu i 50 miliona KM. Tim povodom razgovarali smo sa uglednom ekonomsko-političkom analitičarkom Svetlanom Cenić koja je istakla da je nevjerovatan konsenzus vlasti kad se zadužuju te da “niko ne poteže vitalni nacionalni, samo daj pare”.

Novo zaduženje BiH od milijardu i 50 miliona KM je sa radošću i olakšanjem objavljeno. Gdje će te pare? I je li zaista ovaj kredit povoljan, kako kažu?

Za pokrivanje dugova i održavanje likvidnosti entitetskih budžeta. Sa privredom eventualno ima veze ako se urade te neke strukturalne promjene, u šta čisto sumnjam. Ni ranije nije bilo nikakvog efekta i pored tri stand by aranžmana. Fingiraju se reforme i svi to proglase uspjehom, a onda ne prođe malo, krene kuknjava. Bilo bi dobro da pogledate historijat poslijeratne BiH. Najbolje rezultate je imala u kratkim periodima bez ikakvih pompezno najavljenih strukturalnih i ostalih reformi, bez stand by aranžmana, ali sa političkom stabilnošču i saradnjom, uz odsustvo eksperimentisanja fiskalnom politikom.

Neki zagovaraju veći pritisak međunarodne zajednice na domaće vlasti. No uslovi su se promijenili i šteta je nepovratno počinjena, a upitno je uopće postojanje bilo kakvog povjerenja i u domaće i u inostrane.

Nego, kolika je delegacija otišla: premijeri, ministri, pomoćnici, savjetnici, pratioci, ekipa Centralne banke…i na kraju Džej, poskup dođe taj kredit. Ili krize nema kad je ovoliki broj na teret poreskih obveznika otišao da izmoli pare za budžete.

Samo u BiH postoji termin “povoljan kredit”, a te ogromne pare se koriste u neproduktivne svrhe, pa kako može biti povoljan?! Kao kad čujete reklamu banaka za nenamjenski kredit. Kao da kažu: ovo su vam pare za ‘nako’. Mi smo rođeni za budalaste kovanice kako bi se izbjeglo suočavanje sa stvarnošću: “radnik na čekanju”, “bespovratni krediti”, a u ratu sam čak čula i “preventivna kontraofanziva”.

No za nas nije predviđen razvoj očito, već predstava (ne)kulturnog amaterskog dramskog političkog pozorišta. Sa kojim ćemo se razviti do neslućenih dužničkih dubina sa atrofijom moždanih ćelija i hipertrofijom organa za žvakanje i probavu budalaština. Mi stalno govorimo o preživljavanju, zatim stalno smo u potencijalu i uvijek je neko drugi kriv. A tek kad sam čula premijera FBiH, koji govori da prvo treba par godina da se ekonomija zagrije, pa onda ide razvoj, jasno mi je bilo da putujuće amatersko pozorištance ide dalje.

Hoće li ovaj iznos biti dovoljan da ugasi požar ili će se zaduživanje nastaviti? Jeste li optimista da otplata dugova neće biti veliki teret?

Obveznice i trezorski zapisi nam i dalje ne ginu. Vanjskom dugu onoliko koliko je uvijek je garant taj Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje. Jer, dok god sredstva prikupljena na tom računu mogu pokriti otplate duga, međunarodni će nas proglašavati stabilnim. Nešto ih puno ne interesuje šta ostaje za život, a lakše im je da pričaju o nečem strukturalnom. I u prošlom aranžmanu hitno su dali sredstva zbog straha za bankarski sektor. Priča se unekoliko ponavlja, mada banke sada drže sredstva iznad obaveznih rezervi kod Centralne banke, a ona je donijela odluku da snižavanjem kamate za sredstva iznad tih obaveznih rezervi kao natjera banke da plasiraju sredstva privredi, na primjer.

Gorko se nasmijem, jer dok je trezoraca i obveznica, loše investicione klime uzrokovane katastrofalnom ekonomskom politikom i političkom nestabilnošču, teško se ulažu pare, odnosno idu u kredite za nove pogone. I da se razumijemo i banke i firme se formiraju zbog profita, to nisu socijalne ustanove i nemojte bar vi širiti neku priču kao da su oni dužni da vode socijalnu i ekonomsku politiku. Ne! To je na vlastima! A ako vlasti loše rade svoj posao, onda prst treba da bude uperen ka njima, a ne prema bankama ili firmama, koje se samo snalaze u datim okolnostima: neko poštujući i šire interese, a neko tražeći rupe kroz koje će se provući.

Kojim se to iznosom BiH može pohvaliti kada je u pitanju ulaganje u istraživanje i razvoj? Ono što donosi nova radna mjesta i nove proizvode i što je garancija da ćemo kredite moći da vraćamo bez novih kredita i novih nameta? Na nivou je statističke greške, tek u zadnje vrijeme su pokušaji da se kao evidentira. Šta?! A u svijetu: Izrael 4,2 posto; Japan 3,5; Njemačka 3,0; SAD 2,8; Francuska 2,2; Kina 2,0; EU 1,9; UK 1,6; Rusija 1,1 i Meksiko 0,4 posto. U našem okruženju u prošloj godini u najboljih 50 nalazila se Slovenija na 12. mjestu sa 2,59 posto, Mađarska na 24. sa 1,41 posto, Grčka na 34. sa 0,78 posto i Rumunija na 38. sa 0,39 posto BDP-a za istraživanje i razvoj.

Neproduktivna zaduženja i povećani nameti usporavaju ili potpuno eliminišu razvoj. To je aksiom! I još jedna napomena: rast BDP ne znači razvoj. To je kao kad zaradite više, ali to više para prokockate. E, kod nas je to na sceni.

Borci se bune u Republici Srpskoj, a revizorski izvještaj je pokazao i dugove nekih ministarstava, koji se vuku. Pominje se i mogućnost da Srbija priskoči u pomoć. Šta sad to sve znači?

Kasne i invalidnine, na primjer. Kasne podsticaji poljoprivredi, kasne isplate dobavljačima…Ma, kasni život. Budžet je nelikvidan čim ne može da ispunjava svoje obaveze. Sad će ih samo dijelom spašavati opet MMF, a ne veliki i mali ruski ili onaj američki. Dakle, sve strani plaćenici, da se poslužim rječnikom vladajuće strukture u Republici Srpskoj.

Srbija kao Srbija. Republika Srpska je njima ono što je Republici Srpskoj Dejton: za upotrebu, zloupotrebu i izgovor. Šta će reći sve ono južnije od Beograda što čeka neku crkavicu ili posao, na vlastima u Srbiji je da odgovore. Braća preko Drine su, kao, preča od vlastite djece. Tih 30 miliona će služiti za jačanje utjecaja Srbije, za opstanak ove vlasti, a praktično za smirivanje vatre kanticom vode, odnosno bar da se izmire invalidnine ili taj borački dodatak. Neće se ni opozicija buniti, jer, zaboga, to je od majke Srbije! Kao da se i to neće vraćati ili isplaćivati.

Kuda i kako dalje? Koliko će trajati mir, uslovno rečeno, kad stignu tranše MMF-a? Gdje je odgovornost?

Na entitetskoj vlasti je i socijalna i ekonomska politika, a to ne ispuštaju iz ruku ni za boga, jer tu je glasačka mašinerija i upravljanje njome. Odgovor je jasan: na entitetima je i odgovornost i krivica. Na državi onoliko koliko partijski mališani glasaju navođeni isključivo interesima jedne nacije ili jednog entiteta. Inače, nevjerovatan je konsenzus kad se zadužuju. niko ne poteže vitalni nacionalni, samo daj pare.

Vrhunac kreativnosti entitetskih vlasti je zaduženje i novi nameti, Još nisu dobacili dalje od toga, a o nekom svecu ili Bajramu će biti ono rasterećenje privrede i smanjenje javne uprave.

Vlast će i dalje koristiti kojekakve šuplje priče kako je kriza svugdje u svijetu (posebno svojstveno dvojcu bez kormilara Cvijanović-Dodik), kako i drugi kreditom vraćaju kredit, pominjat će Njemačku ili Ameriku. Ta ista Njemačka je prošle godine imala budžetski suficit od 21,5 milijardi eura, trgovinski suficit, kao mjerilo snage svake privrede, uvećan na 247,8 milijardi eura, najviši nivo ikada.

Najveći rast u 2016 godini imaju: Indija 7,5 posto; Vijetnam 6,6; Kina 6,4; Filipini 6,3; Malezija 5,5; Indonezija 5,1; Pakistan 4,8 i Egipat 4,0 posto, dok je Brazil, za razliku od ovih zemalja, išao obratnim smjerom – rast u 2010. bio je 7,6 posto, a u 2015. zabilježen pad od 3,1 posto, dok u ovoj godini pada 3,2 posto.

Nije teško objasniti: nakon finansijske krize u nekim zemljama EU i u SAD, kapital je utočište tražio na drugom mjestu. Sad je već slika drugačija, jer politička nestabilnost doprinosi da kapital brzo bježi na sigurnija mjesta. Brazil se suočio sa najvećom recesijom, najvećim anti-vladinim protestima, zika virusom, bivši predsjednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva priveden je na saslušanje u okviru istrage o navodnoj korupciju u državnoj naftnoj kompaniji, predsjednica se suočavala sa zahtjevima za opoziv, a spremaju ljetne olimpijske igre za august.

Šta znači visok nivo korupcije i politička nestabilnost! O tome bh.vlast izbjegava da govori, ali ovdje se suočavanje sa stvarnošću ili svojim likom u ogledalu stalno odlaže, jer sve je moguće u zemlji gdje se narodi hvale svojim slobodarskim duhom, a sitno pljuckaju i mrze sa društvenih mreža, bez grama samopoštovanja i hrabrosti da bar ne ljube ruke koje ih pljačkaju. Nama treba nešto što se naziva “pojava crnog labuda”: nešto novo i neočekivano, što bi donijelo korjenite promjene, Sa istim ljudima uz iste procedure, ne može biti ništa ni novo, ni korisno, ni povoljno.

klix.ba