Download http://bigtheme.net/joomla Free Templates Joomla! 3
nacelnik-Opcine-Kljuc-Nedzad-Zukanovic-530x336

Nedžad Zukanović, načelnik općine Ključ: “Prevent” je dobra , a DI “Sanica” loša priča!

Nedžad Zukanović,načelnik općine Ključ,vodi ovu lokalnu zajednicu u svom drugom mandatu. Proteklih pet godina Zukanović se susretao i borio sa notornim problemima ove općine poput infrastrukturnih zahvata, pokušaja oživljavanja privrednih kapaciteta, zadržavanja mladih, nesinhronizacije  i odsustva suradnje i pomoći viših nivoa vlasti ,   skromnog budžeta. U razgovoru za portal mojusk.ba ne krije dozu nezadovoljstva najviše zbog stanja u privredi, te činjenici da je dugo očekivani i zagovarani  projekat oživljavanja Drvne industrije (DI) „Sanica“  opet na početku.

– Ključ dijeli sudbinu mnogih bh sredina koje nisu uspjele da vrate ranija radna mjesta i zadrže nekadašnje proizvodne kapacitete. Na neki način je to preslika i političkog stanja u državi i Kantonu. Nigdje nije sjajno. Najviše me, međutim, boli i tužan sam što mladi odlaze- kaže Zukanović.

Gdje je zapelo sa DI „Sanica“?

Vi znate da je „Sanica“ nakon rata jedno vrijeme radila  , pa je bila privatizacija  i opet je radila sve do stečaja. Potom  ju je prije dvije-tri godine kupilo Šumsko privredno društvo „Unsko-sanske šume“  i tada smo se ,zaista, ponadali da će doći do njenog ponovnog aktiviranja. Uslijedio je, međutim, period mirovanja, doduše, tada je došlo i do određenih problema u „Šumama“. Prošle godine  pojavila se kompanija „Hamdo group“ i Ključani i Saničani su se zaista obradovali  pogotovo kada je Skupština USK podržala prodaju preduzeća. Na javni poziv se javio samo „Hamdo group“ sa ponudom od  2, 65 miliona KM.Prošao  je prvi rok 4.avgust  za uplatu  sredstava,   prolongirano je za kraj tog mjeseca , pa do 15. septembra, pa do 2. oktobra.  Ništa se nažalost nije dogodilo. Saničani su strahovito  razočarani, to je jedna loša poruka, uslijedio je novi odliv mladih ljudi koji su očekivali da ovdje dobiju posao.

Ali je „Prevent“ pozitivna priča  u Ključu.

Naravno, da je više ovakvih . To je jedna od najboljih posljeratnih priča u Ključu . Zaposleno je 120 ljudi. Ja vlasnicima „Preventa“ uvijek čestitam kad god dobijem priliku privatno ili ovako javno. Naravno, oni su radili i rade za sebe,ali i za nas , za naše mlade ljude.  U upravi  pogona  „Preventa“  u  Zgonu  zaposleni su naši mladi stručnjaci. Da je više ovakvih  firmi mladi Ključani sa visokim školama našli bi svoje mjesto ovdje u dolini Sane  i ne bi svakodnevno  pakovali torbe  za odlazak vani.

Poljoprivredna proizvodnja na općini naslonjena  je uglavnom na stočarstvo, sektor mljekarstva. Kakvi su tu pokazatelji?

Naši farmeri godišnje proizvedu i prodaju tri miliona litara mlijeka. Rade vrijedno  u teškim  uslovima, snalaze se. Mislim da je politika poticaja  loša, ne da mislim, nego to je činjenica. Naši mljekari kažu iskreno da je bolje da su im poticaji   niži, ali da su redovni. Tu se nešto mora mijenjati.

Iako je drvo razvojna šansa općine,a tu su stvari zakočene, šta je sa turizmom? Ključ je lijep, ima čiste rijeke, bogatu povijesnu i kulturnu baštinu?

Slažem se. Tu se moglo i mora više učiniti, prije svega   u infrastrukturnom smislu. Evo, sad imamo dva hotela, znači smještajni kapaciteti neće biti problem, Naprimjer, ljetos kada je bila „Ključka regata“  gradski hotel bio je pun. Moramo raditi više na promociji naših ljepota – imamo Sanu i Sanicu  na kojoj su održavana svjetska prvenstva u ribolovu, to su čiste rijeke sa ogromnim neiskorištenim potencijalom.Imamo monumentalni  ključki Stari grad koji je  većim dijelom restauriran i saniran, nedostaju mu  ugostiteljski sadržaji, recimo, što bi zadržalo turiste  i duže osim šetnje  i fotografiranja.

Ključ ima dijasporu koja voli svoje korijene.

Tako je. Generacije Ključana su vani. Moj otac je daleke 1970. godine otišao  „trbuhom za kruhom“. To su starije generacije ljudi  koje su se kućili, stvarali bolji život svojim porodicama, ali su manje razmišljali o ulaganjima u svoju općinu. Danas imamo , doduše  ne u velikom broju, izvrsne primjere ulaganja naših mladih  i uspješnih ljudi. Tako je hotel u Ključu napravio Fahro Ljutić koji ima biznis sa preradom mesa u Švicarskoj  gdje zapošljava  800 ljudi. Pričao  sam o njemu premijeru Rošiću, takve ljude koji vole svoj kraj  trebamo posjetiti i ponuditi im resurse, olakšati dobivanje  određenih dokumenata. I njegov  brat koji ima građevinsku firmu  gradi ribnjak na Sani.   Ponekad  odem vani kod naših  ljudi, ali se odmah suočim sa prozivkama kod kuće gdje sam to bio i šta sam radio.

Kako funkcionira Kolegij krajiških načelnika /gradonačelnika? Niste nešto zadovoljni podrškom aktuelnog premijera.

Razmjena iskustava nam svakako koristi. Nama je potrebna dobra konekcija sa krajiškim  a onda i sa federalnim premijerom. Jedan takav zajednički sastanak otvorio bi rješavanje mnogih problema  koje svaki do načelnika/ gradonačelnika ima u svojoj sredini.  Takav jedan susret na tom nivou značio bi jednu drugačiju snagu i zamah. Tražimo podršku Vlade, nismo zadovoljni, ona može biti bolja. Općine se moraju poštovati. Nije dobro da se prvi ljudi općina i gradova gledaju kroz političku prizmu   kojoj stranci pripadaju.  To nije dobro,to utiče  na kvalitet života ljudi u lokalnim zajednicama.

Na kraju , kakav je budžet općine Ključ?

Ako vam kažem da su naša trenutna dugovanja dobavljača nekih  30.000 KM  biće vam jasno.   Platu administarciji isplaćujemo  mjesec za mjesec, ali sa jednom mjesecom zaostatka.  Imamo grant za porodilje, i tu uglavnom stižemo, majke  koje ne rade dobijaju mjesečno 485 KM,a  one koje rade 200 KM.  Takođe imamo grant za naše studente  od 30.000 KM  i to za one koji nisu dobili stipendije sa nivoa Kantona .Nažalost, stanje bi u budžetu bilo  bolje da smo dobili planiranih miliona KM sa kantonalnog i federalnog   nivoa,a dobili smo svega 270.000 KM.

izvor:Mojusk