Download http://bigtheme.net/joomla Free Templates Joomla! 3
logor-manjaca

U subotu obilježavanje 24 godišnjice raspuštanja logora Manjača

Udruženje logoraša “Omer Filipović” Ključ i ove godine organizuje posjetu koncentracionom logoru Manjača  sa ciljem obilježavanja 24 godišnjica početka raspuštanja ovog logora.Posjeta je planirana u subotu 19.11.2016 godine. Polazak je isti dan u 09:00 h ispred Doma kulture Ključ. Prevoz je organizovan, a svi zainteresovani mogu se najkasnije do petka prijaviti u kancelariju Udruženja logoraša Ključ ili na telefon: 037/661-308.

Koncentracioni logor  Manjača vodile su vojne snage Republike Srpske kako bi držale zatvorenike, najprije hrvatske civile i vojnike iz rata u Hrvatskoj, a potom i bošnjačke civile i vojnike tokom rata u BiH, koje su na krajnje brutalan način ubijali, premlaćivali i ponižavali.

Masovna grobnica

Procjenjuje se da je kroz logor prošlo oko 5.000 zarobljenika, uglavnom iz Prijedora, Sanskog Mosta,Ključa Doboja i Kozarca. Broj ubijenih je nepoznat, ali Međunarodni sud pravde navodi da je u blizini logora pronađena masovna grobnica sa 540 leševa, koji su vjerovatno iz Manjače.

Crveni križ na jučerašnji dan, 14. novembra, 1992. godine uspio je premjestiti 755 zatvorenika u izbjeglički centar u Karlovcu, a narednog mjeseca i preostalih 2.436 logoraša, čime je logor ispražnjen i zatvoren 18. decembra 1992. No, opet je na neko vrijeme otvoren u oktobru 1995.

Beli orlovi

Logor je formiran na nekadašnjoj stočarskoj farmi, a uvjeti u kojima su zarobljenici boravili bili su ispod svakog minimuma ljudskog dostojanstva. Jedan zarobljenik zauzimao je prostor od oko dva metra puta 70 centimetara, spavali su na betonu, a između ograda koje su okruživale logor bile su postavljene nagazne mine. Stražari su nosili uniforme JNA, dok su neki nosili četničke kape ili oznake paravojne jedinice “Beli orlovi”.

– I ovog puta želimo prenijeti našu jasnu poruku: Da se takvi zločini ne zaborave i nikada ne ponove. Manjača je jedan od najzloglasnijih logora koji su postojali tokom rata u BiH, a specifičan je po tome što su strani novinari prve slike užasa koncentracionih logora u BiH napravili upravo u Manjači – kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

manjaca-naslovnica-time

Manjača: Prvi logor iz kojeg su slike užasa odaslane u svijet

Svjedočenja

Tukli ih pet sati

Jedan bivši zatvorenik izjavio je da je zajedno sa 120 muškaraca odvezen iz sela Kamičak u Ključ, gdje su ih tukli u nekoj sportskoj dvorani. Potom su morali pješačiti 25 kilometara do Manjače uz nadzor vojnika. Pri ulasku u logor, srpski vojnici tukli su ih jednog za drugim kada su prolazili. Prema njegovim navodima, 27. juna 1992. više od 100 novih zatvorenika je skinuto te su ih vojnici potom tukli pet sati.

Rezali im grkljane

Jedan bivši logoraš naveo je da je prilikom premještanja zajedno s ostalih stotinjak logoraša iz Omarske u Manjaču, morao prenoćiti u autobusu. Čuvari su trojicu zarobljenika pozvali vani te im naredili da kleknu. Nakon toga prerezali su im grkljane.

Noć u autobusu značila je smrt

Drugi svjedok također je opisao sličnu situaciju – stotinjak zarobljenika prenoćilo je u autobusu. Tokom noći, 15 muškaraca pozvano je van, gdje su ih vojnici ubili bajonetima. Tog jutra, crnogorski zapovjednik logora zaustavio je daljnja ubistva.

Bez vode i hrane

Pojedini bivši zatvorenici navode da nisu dobili vodu ni 26 sati nakon premještanja u Manjaču, a hranu ni nakon 40 sati.

Izgladnjivanje i mukotrpan rad

Mnogi zatvorenici morali su obavljati prisilni rad šest do osam sati dnevno, šest dana u sedmici. Neki su radili u šumi u blizini logora, pod nadzorom vojnika i pasa. Uprkos mukotrpnom radu, dobili bi samo po pola kilograma hljeba dnevno.

Sudski postupci

Milomir Stakić    40 godina zatvora

Radoslav Brđanin    32 godine zatvora

Mirko Graorac    15 godina zatvora

Nikola Kovačević    12 godina zatvora

Željko Bulatović    11 godina zatvora

Siniša Teodorović    8 godina zatvora

Zoran Gajić        6 godina zatvora